Dinarizacija
Makroekonomski pogled, trend za narednu godinu
Dinar sve traženiji – Povoljniji uslovi kreditiranja u domaćoj valuti za poljoprivrednike, preduzetnike, mikro, mala i srednja preduzeća
Domaća valuta je duži period stabilna, a trend dinarizacije je u porastu, na šta ukazuju aktuelni podaci o štednji, ali i plasmanima. Najnoviji potez Narodne banke Srbije potvrđuje opredeljenost centralne banke da i dalje istrajava na ispunjenju strateškog cilja – veća upotreba dinara. Polovinom decembra 2019, centralna banka usvojila je propise kojima se uspostavljaju nova pravila za banke, što će za direktnu posledicu imati veću ponudu dinarskih kredita po još povoljnijim uslovima. Cilj je promena valutne strukture kreditiranja u pravcu što većeg učešća kredita u domaćoj valuti.
Efekti ovih mera očekuju se od 1. januara 2020, a najviše će se odnositi na čisto dinarsko kreditiranje mikropreduzeća, malih i srednjih kompanija, preduzetnika i poljoprivrednika.
Prema poslednjim podacima koji se odnose na treći kvartal 2019. godine, stepen dinarizacije depozita privrede i stanovništva je povećan, a za to je zaslužan, u najvećoj meri, rast dinarskih depozita privrede usled ubrzanja privrednog rasta. Takođe, tome doprinosi i dinamičan rast dinarske štednje.
Kada je reč o dinarizaciji plasmana, krajem trećeg kvartala 2019. godine, pokazatelj dinarizacije kredita stanovništvu iznosio je 55,4 odsto, a kredita privredi 14,1 odsto.
I država se sve više okreće svojoj valuti. Nastavlja da se finansira na domaćem tržištu kapitala, te je i tu stepen dinarizacije javnog duga nastavio da se povećava. Prvi memorandum o strategiji dinarizacije finansijskog sistema Srbije potpisan je aprila 2012, kada su definisani ciljevi, mere i aktivnosti radi jačanja poverenja u nacionalnu valutu i njenu upotrebu. Šest godina kasnije, decembra 2018, Narodna banka Srbije i Vlada Republike Srbije potpisale su novi memorandum o strategiji dinarizacije, uz osvrt na ono što je do tada bilo i s predlozima da se obezbede dalji rast stepena dinarizacije i smanjenje deviznog rizika u sistemu.
Ima li razloga za optimizam? Sudeći po rezultatima oktobarske ankete NBS o kreditnoj aktivnosti banaka, ublažavaju se kreditni standardi po kojima su odobravani krediti privredi. Konkurencija u bankarskom sektoru i niži troškovi dinarskih izvora finansiranja usled ublažavanja monetarne politike NBS, prepoznati su kao ključni faktori koji su tome doprineli. Očekuje se i dalje ublažavanje standarda i u 2020, a tome će doprineti konkurencija, kao i veće preuzimanje rizika.